Body Empathy – spoj plesa i psihologije za više blagostanja

Prije nekoliko dana predstavljena inovativana tehnika Body Empathy, a o vlastitim emocijama, samopouzdanju i tehnikama postizanja unutarnjeg mira otvoreno su govorile TV voditeljice Iva Šulentić i Marijana Batinić, blogerica Petra Nižetić, dizajnerica Đurđica Vorkapić i glumica Kristina Krepela.

Jeste li znali da se čak tri četvrtine naše komunikacije odvija neverbalno? Stručnom terminologijom rečeno, informacije koje tako odašiljemo zovu se meta podaci. Ono što govorimo tijelom kudikamo je važnije od onoga što govorimo riječima i ljudi kojima se obraćamo najprije perciparaju tu razinu naše komunikacije. No, većina nas svoje meta podatke nije u stanju kontrolirati, pa nas to često dovodi u neugodne situacije, konflikte i nezadovoljstvo sobom.

Neverbalna komunikacija nema veze samo s našim tijelom. Tijelo je tek instrument, a pravi izvor svega neverbalnog su naši osjećaji (kognitivni reprezenti emocija) i emocije (cjelokupni doživljaj podražaja). Kada su vam emocije u grču i tijelo je. Na primjer kada ste tužni – zgrčeni ste, ramena su vam pognuta kao i glava, u organizmu vam se luči kortizol, hormon stresa, ne funkcionirate kako biste trebali i ne znate kako to promijeniti. Rješenje postoji – upravljanjem vlastitim osjećajima i vlastitim tijelom, itekako djelujete na svoje emocije. Pitanje je samo – kako?

Suvremeni život, osobito u urbanim sredinama, ganjanje karijere i zarade, briga o obitelji te konstantna utrka s vremenom iskrivili su našu percepciju o tome što je važno. Prebrzo i prelagano gubimo pojam o prioritetima i pritisnuti stresom gutamo vlastite emocije taložeći ih u neke skrivene ladice. Ne otvaramo ih nikada jer ne znamo što ćemo sve u njima naći, a za veliko “pospremanje” jednostavno nemamo vremena. Sve to u nama nepodnošljivi je teret izgrađen od problema, bezizlaznih situacija i nagomilanih emocija, što zajedno loše utječe na naše ponašanje, tjerajući nas u stanja tuge, ljutnje i nezadovoljstva. Izdržavamo sve dok se nagomilani teret ne počne prelijevati iz ladica. Tada naši meta podacinekotrolirano divljaju, a okolina to itekako percipira.

S ciljem promjene takvog ponašanja, izlaska iz nepoželjnih stanja, te kontrole vlastite neverbalne komunikacije, kineziologinja Ana Kuhanec Brašnović i psiholog Hrvoje Maleković osmislili su jedinstvenu tehniku Body Empathy.Namijenjena je ženama koje žele svoj život uzeti u svoje ruke i poboljšati ga. Body Empathy sastoji se od niza radionica na kojima učimo o sebi, kako doprijeti do svih kutova naše osobnosti, osloboditi emocije i maksimalno izoštriti svoju tjelesnu empatiju.

“Već dvije godine Ana i ja radimo na istraživanju odnosa tijela i emocija, na koji način pokreti djeluju terapeutski. Istraživanje je temeljeno na neuroznanstvenim spoznajama, a cilj mu je primjeniti te spoznaje u tehnike koje pomažu well-beingu i psihičkom zdravlju. Tehniku smo nazvali tjelesna empatija (Body Empathy) jer proces uključuje prepoznavanje i promjenu kako tuđih tako i vlastitih tjelesnih i emocionalnih stanja”, kaže psiholog Maleković.

Naizgled nespojiva kombinacija plesa i psihologije spojila je Anu i Hrvoja na projektu koji mijenja sliku o tjelovježbi kakvu smo dosad poznavali. Trening sačinjen od ponavljajućih kružnih pokreta, uz stručno psihološko vodstvo, donosi nevjerojatne rezultate pri oslobađanju od stresa, podizanju razine zadovoljstva sobom, samopouzdanja i u konačnici puno ljepšeg življenja.

“Obzirom da živimo u izuzetno stresno vrijeme, svakodnevno smo izloženi gomili informacija koje nas bombardiraju sa svih strana. U mom slučaju ponekad i najmanja sitnica izazove neku vrstu stresa. Bez obzira koliko se trudila da puno toga ne primjećujem, u ovom ubrzanom tempu često “doleti” nešto što me izbaci iz ritma. A ja to nazivam stresom. Naravno, čim je tijelo u pokretu tj. čim ga fizički zaposlimo – mentalno se odmara. Tjelovježbom kontroliram svoja emocionalna stanja i to mi pomaže u svakodnevnom životu”, objašnjava dizajnerica Đurđica Vorkapić.

“Dubokog sam uvjerenja da nam tijelo daje sve odgovore ako ga osluškujemo i posvetimo mu pažnju. Kao glumici izuzetno mi je zanimljivo promatrati tzv. “body language” iliti “govor tijela” koji ne samo da se razlikuje od kulture do kulture, već nam itekako odaje stanje i emocije u kojima se osoba nalazi. Upravo iz razloga što je čest glumački zadatak i tjelesna transformacija koju nameće uloga (pritom ne mislim na plastične operacije), smatram da se svaki glumac mora posvetiti svome tijelu, njegovati ga i razvijati, učiti nove vještine upravo kao što i svaki operni pjevač sustavno radi na svom glasu i zagrijava svoje glasnice prije svakog nastupa”, navodi glumica Kristina Krepela.

Cilj tehnike Body empathy je pomoći ženama da se osjećaju zadovoljnije, sigurnije, samouvjerije te da bolje funkcioniraju u svim svojim životnim ulogama. Kroz redovito i posvećeno vježbanje prekidaju se kulturološke stege i žena ponovo počinje osjećati svoje tijelo na prirodan način u potpuno novoj dimenziji. Na kraju programa polaznice će znati prepoznati vlastita nefunkcionalna uvjerenja, zašto su pristrane u razmišljanju te iskusiti flow stanje.

Na plesnoj radionici Ane Kuhanec Brašnović korisnice će upoznati kružne kretnje koje povećavaju senzualnost, osjećaj za vlastito tijelo i zadovoljstvo kroz sam proces tjelovježbe. Na psihološkim radionicama Hrvoja Malekovića upoznat će spoznajne procese, koje će primjenjivati u praktičnom radu i svakodnevnom životu. Povećat će samopouzdanje, lakše se snalaziti u socijalnim situacijama te poboljšati komunikaciju.

“Oduševljena sam činjenicom da s Anom provedem po sat, dva u dvorani, na podu, a da uopće nemam osjećaj da vježbam, već uživam u super glazbi i pratim ono što ona radi. Tek dan, dva kasnije joj znam poslati poruku da imam muskulfiber. Ne razumijem kako to radi, ali je genijalno”, tvrdi TV voditeljica Iva Šulentić.

Spoj posebno osmišljenih plesnih vježbi i individualnih psiholoških tretmana skida teret s ramena suvremene žene i vraća joj osmjeh na lice. Jer Body empathy je tehnika koja na prirodan način poboljšava tjelesno, emocionalno i socijalno funkcioniranje.