Fiziološke promjene i zdravstvene tegobe tijekom trudnoće

Tijekom trudnoće bilježe se brojne dinamičke promjene koje omogućuju prilagodbu tijela na iznošenje trudnoće, ali i za porod.

Njih obilježava privremenost bez šetnih posljedica za žensko zdravlje. Promjene su iznimno burne i dinamične, bilježe se već u prvim tjednima trudnoće i obuhvaćaju cijeli niz promjena ne samo genitalnih već i ekstra genitalnih organa žene ali za razliku od razdoblja trudnoće razdoblje babinja (puerperija) koje također prolazi iznimno dinamične promjene tijela žene prilagodbe na novonastalo majčinstvo u fiziološkom i ne fiziološkom smislu nitko ne obraća pažnju.

Sve promjene zbivaju se s ciljem da se osigura zadovoljavajući rast i razvoj djeteta tijekom trudnoće, stvaranje dovoljno majčine energije za porod i dovoljno zalihe za prilagodbu djeteta na život izvan maternice, stvaranje dovoljno majčinih rezervi za porođajne napore i dojenje.

Trudnoću obilježava izostanak menstruacije odnosno mjesečnog krvarenja, prve promjene na tijelu žena bilježi već u prvim danima i tjednim trudnoće i vezane su uz promjene na dojkama, koje postaju nabrekle, povećanog volumena uz osjetljivost bradavica.

Prvo tromjesečje prate često mučnine, povraćanje, pojačani osjet njuha uz razvijen osjećaj nelagode na pojedine mirise, jaki umor uz naglašenu pospanost, učestalim nagonom za mokrenjem sve je uvjetovano hormonalnim promjenama. Pod utjecajem progesterona dolazi relaksacije glatkih mišičinih niti i time dolazi do omekšavanja zida rodnice, vrata maternice, uslijed sporijeg protoka i promjena u vaskularnom sustavu dolazi do promjene boje rodnice (iz ružičaste u svijetlo ljubičastu) uz smekšanje samog materišta.

U trudnoći dolazi do povećanja volumena krvi, a krvne žile trudnica su proširene i relaksirane. Kardiovaskularni sustav se postupno iz dana u dan adaptira na trudnoću, odnosno da opskrba krvlju sada nije samo dostatna za majku već i za njezino dijete koji svakim danom raste i zahtjeva adekvatnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima. Za promjenu kardiovaskularnog sustava odgovorne su endokrine žlijezde koje otpuštaju u cirkulaciju hormoni kao što su estrogeni, progesteron i prostaglandini koji posljedično dovode do proširenja krvnih žila što omogućava potrebni dovod kisika i hranjivih tvari svim tkivima buduće majke, ali i njezinog djeteta.

Maternica, posteljica i dijete izravno su ovisni o dovoljnom dotoku hrane i kisika. Progesteron, svojim relaksirajućim učinkom jest zaštitnik trudnoće, i time omogućava stalni priljev krvi kroz posteljicu te brzi rast i razvoj djeteta. Povećani volumen krvi omogućuje adekvatnu prokrvljenost vitalnih organa majke, njezinih bubrega, dojki i kože te interviloznog prostora posteljice odnosno posljedično djeteta. Uslijed progesterosnkog djelovanja na glatke mišiće, a time i na kardiovaskularni sustav i uslijed mehaničkog pritiska na zdjelične vene dolazi do neugodno oticanja donjih ekstremiteta posebice u posljednjim tjednima trudnoće, posebno neugodno postaje u drugoj polovici dana, nabrekli gležnjevi, stezanja obuće, otežane i bolne noge.

U normalnoj trudnoći dolazi do slijedećih promjena kardiovaskularnog sustava:

Povećan volumena krvi za 50% u odnosu prije trudnoće;
Povećana sklonost zgrušavanju krvi;
Povećan minutni volumen krvi;
Povećana frekvencija rada srca za oko 15 otkucaja u minuti;
Snižen krvni tlaka u prvom tromjesečju trudnoće; postupni porast tlaka u trećem tromjesečju trudnoće krvni tlak na vrijednost prije trudnoće;
Za vrijeme poroda oko 500 mL krvi iz maternice vraća se u sistemsku cirkulaciju
Smatra se da je gubitak krvi tijekom fiziološkog poroda oko 500 ml dok tijekom carskog reza oko 1000 mL.

Položaj tijela trudnice također ima utjecaja na protok krvi kroz vitalne organe posljedično time i na vaše dijete. Ležanje na leđima uzrokuje pojačani pritisak i kompresiju trudne maternice na veliku trbušnu venu što otežava protok kroz venski sustav odnosno vraćanje krvi u srce i u pluća, što za posljedicu ima padom srčane frekvencije i padom tlaka, brojnim trudnicama poznati osjećaj nesvjestice i opće tjelesne slabosti. Promjenom položaja, odnosno okretanje na jedan od bokova u kraćem vremenu dovodi do poboljšanja. Unutar 6 postporođajnih tjedna dolazi do promjene u zgrušavanju krvi kao i promjene kardiovaskularnog sustava vraćaju se u stanje prije trudnoće.

Ulaskom u drugo tromjesečje maternica iz male zdjelice ulazi u veliku što mijenja vanjski izgled trudnice koja dobiva nove zaobljene konture tijela. Zbog zatezanja postraničnih ligamenta pojedine trudnice navode osjeća nelagode i pritiska u maloj zdjelici. Nošenje trudničkog pojasa tijekom dnevne aktivnosti može znatno poboljšati subjektivan osjećaj u maloj zdjelici. Uslijed pojačanog lučenja hormona dolazi i do pojačanog iscjetka (što može dovesti i do mokrih gaćica) što često dovodi do nedoumica i straha kod trudnica (otjecanje plodne vode).

Volumen dojki se povećava (traženje pogodnog grudnjaka), često se može zamijetiti pojačani vaskularni crtež na njima, dolazi do promjene boje bradavica. Promjenom volumena dojki, rastom djeteta i prirastom težine dolazi do rastezanja kože što za posljedicu može imati stvaranje strija. Ujedno u pojedinih žena dolazi promjene hormonskog i cirkulacijskog statusa mogu uzrokovati promjene na kožni lica, pjege lica, spider nevuse, hemangiome. Navedene cirkulacijske promjene dovode do zadebljanja zubnog mesa / desni što za posljedicu ima osjeća nelagode prilikom održavanja higijene usta uz učestala krvarenja. Pritiskom trudne maternice na želudac dolazi do osjećaja žgaravice i nemogućnosti probavljanja veće količine obroka zbog osjećaja mehaničkog pritiska u želucu. Stoga količinski manji ali češći obroci često su jedino rješenje za brojne trudnice. Zbog naglašene kongestije i utjecaja progesterona dolazi do naglašene relaksacije glatkih mišća te brojne trudnice pate od konstipacije. Uvođenje kvalitene vlaknaste prehrane uz obilno tekućine ujedno uz biranje namirnica može dijelom pomoći u regulaciji probave. Iskustveno se pokazalo da dodatnim unosom magnezija bilo u direktnom obliku bilo u indirektom kroz napitke koji su obogaćeni magnezijem doprinosti boljoj regularnosti probave. Zadržavanjem tjelesne aktivnosti olakašavaju se brojne tegobe kako probavne, tako tegobe koje nastaju uslijed slabije cirkulacije kroz donje ekstremitete, bolnost leđa i brzo zamaranje.

Ulaskom u zadnje tromjesječje većina trudnica bilježi i sve veći broj nepogodnosti koje su odraz fizioloških zbivanja. Svojim rastom dijete dolazi do sve izravnijeg pritiska na organe majke (jetru, želudac, crijeva) kao i pritisak na mišično dno male zdjelice, kao posljedicu trudnice bilježe otežanu dnevnu fizičku aktivnost, često navodeći osjeć pritiska koji postaje sve izraženiji kako se prolaze tjedni trudnoće. Stalni pritisak tijekom trudnoće pogotovo tijekom zadnjih mjeseci trudnoće na mišićno dno zdjelice uzork je česte inkontinecije (nemogućnost zadržavanja mokraće tijekom fizičkom napora ili tijekom kašlja, smijeha) koja se može primjetiti veći tijekom trudnoće ili neposredno nakon poroda. U njezinom sprečavanju važnu ulogu ima dnevno provođenje vježbi za aktivaciju mišićnog dna male zjelice (Kegeleove vježbe). Iznimno je važna psihofizička priprema za porod. Trajnom fizičkom aktivnošću prije i tijekom same trudnoće tijelo ostaje u kondicijskoj spremi da izdrži iznimno velik fizički napor koji može trajati u fiziološkim okvirima od svega nekoliko sati pa 12-18 sati. Želja za donošenjem zdravog djeteta i vjera u vlastito tijelo omogućuju stvaranje pozitivnog stava prema rađanju.

Porođajem ulazi se u razdoblje života žene kojem nije dovoljno posvećna pažanj, sva emocionalna i socijalna briga okrenuta je prema dijetetu dok često majak ostaje zapostavljena i nezbrinuta. O babinju nema definiranog prijenosa informacija kao tehnika podućavanja kao primjerice za sam porod. Ono započinje završetkom porođaja i traje 6 tjedana. Puerperij odnosno babinje obilježava razdoblje involucije genitalnih organa žene ali i ostalih organskih sustave žene vraćaju se u svoj normalni rad i funkcije kao.

Razdoblje u kojem započinje laktacija unutra prva tri dana po porodu je novo iznimno razdoblje u životi žene, često nedovoljno prezentirano budućim majka, kao ni sama tehnika dojenja. Tjelesne promjene kroz koje prolazi žensko tijelo nedovoljnu su prezentirani rodiljama odnosno majkama. Ove brojne promjene često imaju nepovoljan učinak na babinjaču kako u njezinom fizičkom tako i u psihičkom smislu. Snažne metaboličko-imunološke snage kao i obrambene snage tijela ne ulaze u ravnotežu u prvim danima babinja i time je tijelo izloženo brojnim nepogodnim čimbenicima. Meki dijelovi porođajnog kanala kao i samo materište iznimno je pogodno za razvoj infekcije kroz otvorne krvožilne i lifne puteve s mogućim širenje u ostale dijelove tijela.

Razdoblje babinja ženu i njezinu bližu i širu okolinu posve usmjerava prema djetetu, dok žena ostaje zanemarena kako od same od sebe tako i od svoje okoline. Nisu samo burne promjene tijela od nabreknutosti dojki s pojačanim vaskularnim crtežom, mijenjanjem njezinih konzistencija unutar kratkog vremena. Mastitis upala dojke ne javlja se samo unutar prvih tjedana po porodu već je moguće i u kasnijim mjesecima. Promjene mekih dijelova porođajnog kanal kao što je zadebljanje stjenke rodnice (uslijed nagnječenja mekog tkiva i stvaranje edema), urez međice često izazivaju osjeća nelagode kod žena. Kod brojnih žena raste strah od spolnog odnosa uslijed osjećaja promjene unutar njezinog spolovila. Brojne žene izražavaju osjećaj neprivlačnosti i nelagode uslijed navedenih promjena.

Ženama se rijetko navode promjene kroz koje one prolaze. O problematici emocionalnih promjena koje obilježavaju razdoblje babinja rijetko se javno raspravlja. Naglom promjenom fizičkog stanja (porod i porod posteljice kao hormonskog generatora) u iznimno kratkom vremenu što za posljedicu ima dinamičnu mijenu hormonskog statusa koje za posljedicu ima i promjenu molekularnih mehanizama u mozgu mogu uzrokovati psihoze u ranom ali i u kasnijem babinju. (12.-14. dana puerperija/babinja). Endokrini poremećaji, infektivni i/ili toksični agensi mogu uzrokovati pojavu psihotičkih problema tijekom babinja. Babinje ostaje intenzivno nedovoljno artikulirano razdoblje u životu žene koje zahtjeva pomni nadzor kako od strane okoline, ali i liječničkog osoblja.

Prim. dr. sc. Ulla Marton,dr.med. spec.ginekologije i porodiljstva

Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo „dr Marton“

A. Hebranga 20

10 000 Zagreb

Tel. 01-4811336

Fax. 01-4811342

Mob. 098 355 769

E mail: ulla.marton1@zg.t-com.hr