Pogled u budućnost

Razvoj tehnologije drastično mijenja životne navike Zemljana

Prve medicinske dijagnoze moći ćemo dobivati kod kuće od računala, operacije će u prvoj fazi obavljati roboti uz nadzor kirurga i liječničkog osoblja, a potom će nas roboti samostalno operirati. Životni vijek će se povećati razvojem medicine i pronalaskom lijekova za teške, do jučer neizlječive bolesti.

Električnu i toplinsku energiju crpit ćemo iz vjetra, Sunca i vode. Ipak, najvažniji obnovljivi izvor energije bit će tzv. biomasa koja se dobiva iz biljaka, životinja i gradskog otpada.

Depresija bi mogla biti drugi najveći zdravstveni problem u svijetu, odmah iza bolesti srca i krvožilnog sustava, a ispred prometnih nezgoda i moždane kapi.

Sjetimo se kako smo nekad komunicirali sa svojim najbližima, prijateljima, znancima i poslovnim partnerima dok u širu upotrebu nisu ušli mobiteli, tamo negdje sredinom 90-tih godina prošloga stoljeća. S obzirom da dotad nije bilo mobilnih telefona, u koje danas po inerciji memoriramo telefonske brojeve znanih i neznanih, dogovarali smo vrijeme i mjesto za nove sastanke fiksnim telefonima od kuće ili iz ureda, ili pozivima iz javih govornica, a često i„uživo“ prilikom oproštaja sa protekloga sastanka.

Znali smo skoro sve brojeve napamet, a one „manje važne“ zapisivali smo u male blokiće ili rokovnike koje smo stalno nosili sa sobom.
Dolaskom mobitela (pogotovo ovih današnjih koji imaju vrsne video-kamere i fotoaparate u sebi) de facto smo „oslobodili prostor“ u vlastitome pamćenju, ali i u džepovima i torbama, za neke druge stvari. Primjerice, danas pamtimo možda tri-četiri „najvažnija“ telefonska broja, možda netko zna napamet i desetak telefonskih brojeva.

No, s druge strane, ima i onih koji ne znaju napamet i vlastiti broj mobitela. Uz mobitele, negdje u isto vrijeme u širu upotrebu ušao je i internet (iako je formalno pokrenut još 1969. godine). Objeručke smo ga prihvatili kao i mobitele i naprosto je nezamislivo da nam netko danas oduzme te dvije „igračke“. Vjerojatno bio nam se okrenuo svijet.

Uz Internet, koji nam je svijet približio u naše domove kao svojevrsno „globalno selo“ te danas normalno plaćamo račune putem interneta i kupujemo stvari, u paketu nam je stigla i elektronska pošta (e-mail) koja je vrlo brzo zamijenila klasičnu poštu i telefaks uređaje. Potom su nam stigla i cjenovno vrlo dostupna prijenosna računala, pa mobilni Internet, pa iPhone mobiteli putem kojih možemo surfati internetom kao na osobnom računalu, pa su nam došli i razni tekstualni (chat), audio i/ili video komunikacijski programi i servisi kao što su: Skype, MSN, ICQ, Google Talk, blogovi i ostalo.

Ne smijemo preskočiti YouTube, popularni internetski servis za razmjenu video sadržaja gdje korisnici mogu postavljati, pregledavati i ocjenjivati video isječke. I tek što smo se navikli na sve njih, a mnoge koristimo i dalje, prije nekoliko godina došle su nam tzv. društvene mreže koje su donijele pravu revoluciju u (virtualnoj) komunikaciji.

Prvi se pojavio MySpace, društvena mreža namijenjena druženju sa prijateljima sa naglaskom na zabavu, glazbu, video i igre. No, vrlo brzo nakon njega došao je i Facebook, trenutačno najpopularnija društvena mreža u svijetu sa oko 750 milijuna korisnika (oko 1,5 milijuna korisnika u Hrvatskoj!). Popularni fejs je nakon tražilice Google u ovome trenutku druga najčešće korištena internetska stranica u svijetu. I dok se Facebook i danas nezaustavljivo širi i dobiva nove korisnike diljem svijeta, prije četiri godine pojavljuje se Twitter koji već ima više od 200 milijuna korisnika (oko 20 tisuća korisnika u Hrvatskoj), čime se u rekordnome roku svrstao odmah iza Facebooka i MySpacea koji još uvijek imaju najviše korisnika na globalnoj razini.

Postoji realna mogućnost da će većina nas 2020. godine raditi i komunicirati od kuće sa mnoštvom novih online i visokotehnoloških komunikacijskih alata kojima će biti posve nebitno gdje smo locirani, osim onih ljudi odnosno zanimanja koja su vezana uz promet, održavanje javnoga reda i mira, prodaju prehrambenih proizvoda i slično. Mnoge od nas će zamijeniti računala i roboti, primjerice, djelatnike u automobilskoj industriji odnosno poslove vezane uz popravke automobila, ali i druga stara zanatska zanimanja (urare, postolare, tekstilne radnike i dr.).

„Računala će moći parirati ljudskoj inteligenciji već do 2020. godine. Uskoro će moći rješavati najveće probleme 21. stoljeća“, izjavio je američki računalni guru Ray Kurzweil.

Microsoft je objavio da će se do 2020. godine dogoditi „značajno zbližavanje ljudi i računala“ i da će pojmovi poput „sučelje“ i „korisnik“ postati nepotrebni s obzirom na to da će se računala i ljudi zbližiti gotovo do sjedinjenja te će računala moći predvidjeti što od njih želimo. Klasične dijelove računala poput tipkovnice, miša i monitora gotovo u potpunosti zamijenit će novi računalni uređaji koji će biti osjetljivi na dodir, prepoznavat će govor, davati nam medicinske dijagnoze, sinkronizirano nam prevoditi sa stranih i na strane jezike i slično.

Štoviše, procjene Ujedinjenih naroda govore da će se oko 2030. godine starija populacija gotovo udvostručiti, što će dovesti do manjka kvalificiranog osoblja koji će se o njima brinuti. Na području obrazovanja radi se i na unaprjeđenju tzv. e-learninga koje će s vremenom zamijeniti klasično učenje i klasični sustav obrazovanja.

Kućne ljubimce postupno će zamijeniti roboti, koji će ujedno biti i kućni pomoćnici. Očekuje se da će se realizirati i prva ljudska misija na Mars. Kad nećemo biti doma, vozit ćemo hibridne automobile odnosno one na električnu energiju (pogotovo jer crne prognoze govore da će 2020. godine presušiti crpilišta sirove nafte, a cijene litre benzina će drastično rasti!). Električnu i toplinsku energiju crpit ćemo iz vjetra, Sunca i vode. Ipak, najvažniji obnovljivi izvor energije bit će tzv. biomasa koja se dobiva iz biljaka, životinja i gradskog otpada. Primjerice, države Europske unije zadale su si ambiciozan cilj da povećaju udio obnovljivih izvora energije s 8.5 posto u 2005. godini na 20 posto cjelokupne potrošnje energije u EU do 2020. godine.

Filmovi će se snimati isključivo u trodimenzionalnoj tehnologiji („Avatar“ Jamesa Camerona, sniman u 3D tehnici, upravo ovih dana ruši sve rekorde gledanosti u kinima diljem svijeta, op.a.). Kina će posve zamijeniti „kućna kina“. Ima još raznih predviđanja koja sežu znanstvenu fantastiku, ali mislim da je i ovo previše… No, ima i drugih ne tako spektakularnih predviđanja. Primjerice, zbog niza komunikacijskih tehnologija koje nas čekaju, koji sa sobom vuku svojevrsnu otuđenost (virtualna stvarnost) i izostanak osobnog kontakta, te drugih modernih tehnologije koja će nam okupirati živote, depresija biti drugi najveći zdravstveni problem u svijetu, odmah iza bolesti srca i krvožilnog sustava, a ispred prometnih nezgoda i moždane kapi.

Naravno, o tome kako će izgledati budući svijet najbolje ćemo znati upravo te 2020. godine. Dakako, ako se ne ostvari grozomorno tumačenje prof. dr. Nikolaja Grubea s Instituta za staru Ameriku i etnologiju Sveučilišta u Bonnu. Profesor Grube je, inače, vodeći stručnjak za povijest i kulturu naroda Maja, te on istražuje spise ovoga drevnoga naroda koji su prvi otkrili da je planet Zemlja ograničenoga vijeka trajanja.

Naime, prema kalendaru naroda Maja, dana 21. prosinca 2012. godine Zemlju čeka katastrofalan kraj, izazvan konstelacijom planeta kakva se događa samo jednom u 640 tisuća godina. O tome je poznati filmaš Roland Emmerich snimio i visokobudžetni holivudski hit pod nazivom „2012.“ u kojemu se upravo 21. prosinca 2012. Zemlja sudara s jednim drugim planetom i nastupa smak svijeta. No, vjerujemo da su se simpatične Maje ipak malo preračunale, jer će o svemu ipak odlučiti jedino On – Bog Stvoritelj.

Ivan Matić Nević
ivan.matic.nevic@gmail.com
www.idividi.hr