Možda ne znate što je stručni pojam bruksizam, ali vjerojatno svatko zna za povremeno ili stalno stiskanje i škripanje zubima u snu.
Žvačni sustav predstavlja skup tkiva i organa koji zajednički obavljaju funkciju žvakanja, gutanja i govora. Postoje i određene aktivnosti mišića koje se odvijaju bez funkcionalne svrhe i nazivaju se parafunkcije. One koje se manifestiraju tijekom dana poput: stiskanja čeljusti, grickanja noktiju, sluznice obraza, usana ili jezika, grickanja drugih predmeta nazivamo dnevnim parafunkcijama. Ritmično stiskanje, škripanje ili škrgutanje zubima u toku sna nazivamo noćnim parafunkcijama ili noćnim bruksizmom. Obje su više ili manje štetne za žvačni sustav.
U prošlosti se smatralo da je osnovni uzrok bruksizma nepodudaranje gornjeg i donjeg zubnog luka. Novija istraživanja pokazuju da su uzroci pojave bruksizma u psihološkim stanjima poput stresa, anksioznosti i napetosti. Naime, intenzitet epizoda stiskanja i škripanja tijekom noći proporcionalan je dnevnom emocionalnom stresu (problemi na poslu, gubitak posla, svađe u porodici, fizička iscrpljenost, neuspješno obavljen zadatak).
Za vrijeme spavanja svjesna kontrola našeg uma je neaktivna, a nesvjesni procesi postaju aktivni i to rezultira bruksizmom. Sile koje pritom razvijaju žvačni mišići mnogo su veće od normalnih sila u toku žvakanja, a trajanje kontakta između zuba traje znatno duže. Kod većine ljudi bruksizam je prolazan i u pravilu nestaje kada nestane stres. Pacijente koji stišću i škripe zubima najčešće na to upozore osobe s kojima živi jer to u početku ne može sama primijetiti jer se bruksizam manifestira većinom noću i u snu.
Dijagnoza bruksizma postavlja se na osnovi detaljnog razgovora sa pacijentom (anamneza) i kliničkog pregleda kojim otkrivamo prisustvo abrazivnih faseta, preranih kontakata između zuba ili promjene na potpornom tkivu zuba. Znakovi i simptomi bruksizma mogu uključivati:
Terapija bruksizma je uglavnom simptomatska i svodi se na terapiju stresa i liječenje posljedica bruksizma na žvačni sustav.
Udlaga (tzv. night guard) se nosi noću i sprečava kontakte među zubima. Amortizira sile koje nastaju stiskanjem žvačnih mišića i na taj način sprečava daljnje trošenje zuba i smanjuje bol u mišićima. Izrađuje se na osnovi uzetog otiska zuba pacijenta od prozirnog materijala debljine 2mm koji prekriva sve zube jedne čeljusti. Nosi se duži vremenski period tokom spavanja noću. Kontrole su periodične.
Protetska terapija podrazumijeva izradu protetskih nadomjestaka kako bi se povratilo potrošeno zubno tkivo uslijed abrazije te ponovo uspostavili pravilni međučeljusni odnosi. Kod težih slučajeva bruksizma, terapija počinje izradom udlage i endodontskom terapijom.
Nakon perioda prilagođavanja i opuštanja mišića izrađuju se trajni nadomjesci u anatomskom obliku zuba i najčešće je potrebno rekonstruirati cijelu čeljust. Po završetku složene i dugorajne terapije, pacijentima se preporuča da nastave nositi udlagu.
Rjeđe se primijenjuju:
Medikamentozna terapija: općenito, lijekovi nisu baš učinkoviti za liječenje bruksizma. U nekim težim slučajevima, liječnik može preporučiti uzimanje lijekova za opuštanje mišića prije spavanja.
Grupna psihoterapija predstavlja obuku za kontrolu emocionalnog stresa i reakcije na stres kao i eliminaciju štetnih navika.
Fizikalna terapija predstavlja oralnu rehabilitaciju za smanjenje zamora mišića i otklanjanje simptoma bola poput vježbe istezanja i relaksacije mišića.
Ako imate neki od navedenih simptoma, obratite se svom stomatologu kako bi se na vrijeme počelo s odgovarajućom terapijom i umanjili štetni učinci na žvačni sustav!
Dr. Damir Jelušić
Dentalna poliklinika dr. Jelušić
Matuljska cesta 1
51410 Opatija
Tel: 051/718-050
Fax: 051/706-401
dr@jelusic.com
Copyright GLAM PRODUKCIJA j.d.o.o. 2011 - 2025. Sva prava pridržana, ↑ Glam.hr