Što djeca jedu za doručak?

Doručak je prvi obrok nakon najduljeg razdoblja bez hrane. On je glavni izvor hranjivih tvari koje su djeci – osobito tinejđerima – potrebne da bi uspješno svladala fizičke i emocionalne stresove koji ih čekaju tijekom dana.

Doručak:

Podiže razinu šećera u krvi, koja može pasti tijekom noći.

Mozak i tijelo opskrbljuje hranjivim tvarima koje su prijeko potrebne za učenje.

Istraživanja su pokazala da su djeca koja preskaču doručak manje uspješna u školi, lošije se ponašaju i sklonija su debljanju.

Dobar ručak ili večera ne mogu nadomjestiti doručak.

Najčešće za doručak djeci dajemo gotove žitne pahuljice i najbolje što mogu reći o njima jest da se jedu s mlijekom. Točno je da pripadaju skupini žitarica i da su praktične kada obitelj mora izjuriti iz kuće, ali nipošto nisu tako silno hranjive, kako tvrde njihovi proizvođači.

Žitarice: zob, pšenica, kukuruz, riža i druge,prirodno su vrlo bogate hranjivim tvarima. No preradom na visokoj temperaturi i prženjem, većini gotovih žitnih pahuljica oduzimaju se prirodne hranjive tvari, a dodavanjem drugih sastojaka, primjerice sojinog brašna i šećera, njihova se prirodna kvaliteta dodatno umanjuje.

Nemojte da vas zavaraju „obogaćene“ žitarice. Obogaćivanje znači samo da su zamijenjeni neki nutrijenti koji su uništeni tijekom prerade, a „dopunjene“ žitarice imaju dodane vitamine i minerale koje sama žitarica ne mora sadržavati ili su pak u količinama većim od prirodnih. Možda će te pomisliti kako je to sjajno – a upravo vam to proizvođač želi reći – ali to što u nekoj namirnici ima dodanih vitamina i minerala, ne znači da će ga djetetov organizam iskoristiti.

Najgore u gotovim žitnim pahuljicama jest količina šećera koja dovodi do raznih deficita u tijelu, mogu djelovati na ponašanje djeteta, pa čak i dovesti do pojave hiperaktivnosti. Zato savjetujem da kupujete nezaslađene žitarice i ako baš morate, sami ih zasladite prirodnim sladilom kao što je med ili dodajte svježe voće. Loše strane gotovih žitarica su i udio natrija, aditiva, umjetnih boja i okusa.

Danas i ne znamo kakav je dugoročni učinak unosa velikih količina aditiva, ali istraživanja na životinjama dokazuju da neki aditivi izazivaju karcinome.

Osnovu prirodne i zdrave prehrane za djecu treba sačinjavati izvorna hrana: jaja, maslac, riba i meso, pripremljeni sa prirodnim masnoćama (maslac, svinjska mast, hladno prešano kokosovo i maslinovo ulje), povrće i voće, te punomasni mliječni proizvodi (vrhnje, kefir, jogurt, sir) i pravo mlijeko. Iz ovih namirnica, dijete će dobiti sve potrebne hranjive tvari koje treba za normalan rast i razvoj te dobar imunitet.

Žitarice i druga hrana bogata škrobom daju samo prazne kalorije te treba sačinjavati nadopunu prehrane, a ne njezinu bazu. Idealno je birati namirnice iz organskog ili domaćeg uzgoja, jer takva hrana sadrži optimalan sastav hranjivih tvari. Najbolje je izbjegavati industrijske prerađevine (hrenovke, salame, pahuljice, peciva i sl.) i brzu hranu (McDonald’s i slično) jer su nutritivno osiromašene te sadrže brojne umjetne dodatke i štetne kemikalije.

Žitarice se trebaju pravilno pripremati da bi bile manje štetne, a upotreba šećera trebala bi se svesti na minimum. Umjesto kupovnih slatkiša i grickalica koji su puni štetnih kemikalija, djeci se mogu dati orasi, bademi i drugi orašasti plodovi, popržene i malo posoljene bučine i suncokretove sjemenke, pokoja kockica tamne čokolade i, naravno, voće koje je slatkiš iz prirode.

Pokušajte djetetu ponuditi nutritivno izbalansiran obrok te mu pripremite žgance sa jogurtom ili kuhanu zobenu kašu sa mlijekom i ribanom jabukom, zaslađenu sa medom ili raženi kruh s maslacem i medom. Takvi obroci su brzo gotovi, a korisniji su od gotovih žitnih pahuljica. Nije lako odviknuti dijete od loših navika, ali nije ni nemoguće.

Mag nutricionizma Meri Filipović