STRES – začin života ili tiho samoubojstvo?

U posljednje vrijeme osjećate se napeto i odlazite na posao s grčem u želucu?

Smatrate da se Vaš rad i trud ne cijene dovoljno?

Često ste preopterećeni poslom i imate osjećaj da ništa ne stignete?

Radite predano, no osjećate kako se Vaše mišljenje zanemaruje?

Dobivate nerazumno kratke rokove za izvršavanje obaveza?

Stres na radnom mjestu i rad pod pritiskom predstavljaju svakodnevnicu u radnom životu modernog čovjeka. U posljednjih nekoliko godina događaju se učestale promjene u poslovnom svijetu, očekivanja od radnika sve su veća, a s pojavom financijske krize došlo je i do povećane nesigurnosti posla te je sve prisutniji strah od gubitka radnog mjesta.

Veliko radno opterećenje, veći intenzitet rada i nejasnoće u vezi s ulogama, kao posljedice reorganizacije i restrukturiranja u tvrtkama, glavni su uzroci velikih psihičkih opterećenja na poslu.

Pred nas su stalno stavljeni prekomjerni zahtjevi, psihički ili fizički, na koje naše tijelo reagira. Simptomi koje imamo su različiti te mogu uključivati i kronična stanja: kronični umor, nesanica, nedostatak koncentracije, srčani problemi, visoki tlak, dijabetes, migrene, astma, smanjen imunitet. Dolazi do apatije, emocionalne praznine, gubitka motivacije i entuzijazma, obiteljskih problema, pretjerane osjetljivosti na vanjske stimulanse i brojnih drugih posljedica opasnih po psihičko zdravlje čovjeka.

Europske ankete o sigurnosti i zdravlju na radu pokazalo je kako većina radnika smatra da će se stres na poslu povećati. Prema rezultatima ankete, Hrvati znaju više o stresu na radnom mjestu nego o rizicima za sigurnost i zdravlje na radu.

Istraživanja su također pokazala da konstantan strah od gubitka radnog mjesta više utječe na pogoršanje općeg zdravstvenog stanja nego ostajanje bez posla.

Ono što bi poslodavci mogli učiniti, kako bi pomogli svojim radnicima, je pružiti im više informacija o tome kakva ih sudbina čeka, davati razumne rokove izvršavanja zadataka, njegovati pravedan odnos prema podređenima i raditi na stvaranju pozitivne radne klime.

Osim utjecaja na pojedinca, radni pritisak utječe i na čitavu organizaciju. Dolazi do niske produktivnosti i radnog učinka, visoke razine izostanaka s posla i otkaza, gubitka klijenata zbog loših stavova radnika, velikog otuđenja radnika s posla pa čak i destruktivnih i agresivnih ponašanja, koja rezultiraju udarcima ili sabotažom.

Stresna iskustva radnika, koji imaju ključne odgovornosti u javnoj sigurnosti katkada mogu biti presudna za dobrobit većeg broja ljudi, npr. postojanje radnog pritiska kod farmaceuta,doktora i ostalog medicinskog osoblja, pilota, kontrolora zračnog prometa itd. mogu rezultirati gubitkom stotina života. Potrebno je reći da su i troškovi organizacije veliki, u smislu izgubljene dobiti ili imovine, projekcije loše slike i reputacije te gubitka budućeg poslovanja.

Događaje koji potiču stres nazivamo stresorima. No, teško je zapravo reći što su stresori, budući da se oni razlikuju za svakog pojedinca. Dok nešto u jednoj osobi izaziva pritisak, za drugu je to pozitivan izazov.

Iskustva koja prelaze našu mogućnost suočavanja i „razvlače“ nas van granice naše prirodne fleksibilnosti svakako izazivaju pritisak u nama. Bitno je spomenuti da je upravo psihička fleksibilnost koju posjedujemo ključna za suočavanje sa stresnim događajima i pritiscima koji su prisutni na poslu.

Što imamo veću sposobnost kontrole i mogućnost adekvatnog odgovora na probleme, to ćemo manji pritisak osjećati, bez obzira na zahtjeve koji su pred nama. Većinom ne možemo izbjeći određene izazove na poslu, kao što su preopterećenje radnim zadacima.Ono što možemo učiniti je pokušati se što bolje suočiti s teškim situacijama.

Neki od kratkoročnih načina za suočavanje su negiranje postojanja problema, potpuno posvećivanje poslu (tzv. radoholičari), posezanje za alkoholom, cigaretama, sredstvima za smirenje i sl. No, sve navedeno dugoročno ne ostavlja dobre posljedice. Najbolji način za suočavanje s pritiskom na poslu je izbjegavanje stresa.

Kako bi to bilo učinkovito, potrebni su nam resursi za suočavanje s potencijalno stresnim svakodnevnim situacijama.

Jedan od tih resursa je izbor, odnosno mogućnost i želja za odgovaranjem na različite načine. Izbor dolazi iz našeg unutarnjeg svijeta, nad kojim možemo imati kontrolu, jer vanjski svijet je nepredvidiv i van naše kontrole. Istraživanja su pokazala da, ljudi koji nastoje kontrolirati događaje u vanjskom svijetu, osjećaju veliku količinu stresa upravo zato im je teško suočavati se s događajima koje žele, a ne mogu kontrolirati.

Drugi resurs koji možemo koristiti je smisao, koji se odnosi na obvezivanje, a definira ju unutarnji osjećaj smjera i energije, koji nam omogućava da idemo prema onome što želimo, pomoću udruživanja svih naših dijelova.

Izazov nam daje mogućnost sagledavanja ishoda situacije te pomoću njega na događaje gledamo kao na prilike da dođemo do ostvarenja cilja. Događaji nemaju fiksno značenje, oni mogu značiti što god mi želimo da znače, dakle možemo im promijeniti okvir.

Kada se dogodi situacija koja u nama izaziva pritisak, možemo si postaviti tri pitanja:

Što taj događaj znači?
Što bih htio/htjela da to znači?
Kako bi ovo mogao biti zanimljiv izazov?

Kako si sami pomoći?

Jedna od najvažnijih stvari koju možete učiniti je nastojati organizirati svoje vrijeme što bolje te imati plan izvršavanja obaveza. Odredite prioritetne zadatke, koje ćete prve izvršavati, a sve ono što nije hitno ostavite za kasnije.
Kada osjetite da Vam je dosta, uzmite kratku pauzu kako bi se opustili.
Ne budite prestrogi prema sebi
Svi mi ponekad griješimo te je bitno prihvatiti pogrešku i nastaviti dalje. Također, pokušajte imati realna očekivanja od sebe. Iskoristite svoje greške kako bi naučili na njima.
Ne postavljajte si nerealne rokove za završetak radnih zadataka.
U slobodno vrijeme bavite se aktivnošću koja Vas opušta.
Pokušajte raditi vježbe disanja
Njima se može ublažiti mišićna i psihička napetost, smanjuje se krvni tlak, šećer u krvi i kolesterol i neutralizira se djelovanje stresa.
Održavajte kvalitetnu komunikaciju sa suradnicima i kolegama i njegujte međuljudske odnose na poslu.
Zadržite kontrolu nad emocijama
Pritisak često izaziva osjećaje koji mogu zasjeniti proces donošenja odluka i smanjiti mogućnost nošenja s problemom. Ako ne možete ostaviti emocije postrance, pretvorite ih u energiju potrebnu za suočavanje sa situacijom. Izgradite osobnu otpornost na frustraciju i stres.
Razgovarajte sa bliskim osobama. Razgovor Vam može pomoći da se rasteretite.

Uz sve navedeno, ne zaboravite zadržati pozitivan stav i optimizam te koristiti humor kako bi se lakše suočili s problemima. Istraživanja su pokazala kako smijeh ima izvrsne zdravstvene učinke. Smijanje otpušta stres, povećava toleranciju na bol i daje potporu imunološkom sustavu. S pozitivnim stavom prema sebi, svojoj okolini i životu općenito povećavate sposobnost suočavanja s pritiskom, kako u profesionalnom, tako i u privatnom životu.