Crveno ili Bijelo?

U zadnje vrijeme često čujem “izbaci crveno meso iz prehrane”.

Takve rečenice dolaze od osoba koja se bave alternativnom medicinom, ali i od samih liječnika, pa me to sve zajedno natjeralo da malo istražim što to točno ima crveno, a što bijelo meso.

S time da bih prije svega voljela naglasiti da niti jedna os tih osoba nije rekla “prestani jesti svo meso”, uvijek je bilo ” izbjegavaj crveno meso” .

Osim toga radi se i o različitim dijagnozama (gastritis, bronhitis, depresija, panični napadaj, karcinom, hpv, bakterijske ili virusne upale, osteoporoza, degenerativne bolesti…) no u svima je naglasak na izbacivanju tog crvenog mesa.

Većina nutricionista preporuča da se crveno meso jede u malim količinama. Najbolji komadi crvenog mesa su goveđi odrezak, svinjski file i janjeći kotlet. Kod govedine najbolje je izabrati plećku, filet mignon i but. Kod svinjetine nemasni su kotlet i rebra.

Neke vrste crvenog mesa bogate su zasićenim masnim kiselinama koje povećavaju razinu kolesterola u krvi, a visoka razina LDL, “lošeg”, kolesterola povećava rizik obolijevanja od bolesti srca. Velik broj stručnjaka tvrdi da crveno meso povećava rizik obolijevanja, posebno od raka debelog crijeva.

Koji je zapravo razlog zbog čega crveno meso može povećavati rizik od raznih oboljenja? Znanstvenici kažu da postoji sumnja da bi problem mogao biti u zasićenim masnim kiselinama, koje se povezuju s obolijevanjem od raka debelog crijeva i raka dojke te s bolestima srca, zatim u karcinogenima, koji nastaju kada se meso izlaže visokoj temperaturi te u hem željezu, željezu iz hrane životinjskog porijekla, koje može utjecati na nastanak spojeva koji oštećuju stanice.

No crveno meso ima i svoje pozitivne strane, bogato je željezom, vitaminom B12 te sadrži i cink koji potiče ispravan rad imunološkog sustava.

Količina mioglobina, bjelančevine koja skladišti kisik u mišićima, određuje boju mesa, po tome možemo jasno videjti koje meso spada u crveno, a koje u bijelo meso.

Piletina, puretina, meso patke i guske predstavljaju kategoriju mesa koju nazivamo jednostavno perad, meso peradi ili bijelo meso. Perad je dobar izvor bjelančevina i željeza, te vitamina B-skupine.

Meso ovih krilatih domaćih životinja u sebi sadrži esencijalne aminokiseline (one koje naš organizam treba, ali nije u stanju sam stvoriti u našoj stanici, pa se moraju uzimati hranom), sadrži veliki broj vitamina B-skupine, važnih za zdravlje prvenstveno živčanog sustava i kože, te određene diskretne količine minerala cinka neophodnog za pravilan razvoj i funkciju imunološkog sustava.

Sadrži relativno malo zasićenih masnih kiselina, koje mogu dovesti do povećanih vrijednosti lošeg kolesterola u krvi. U svakom slučaju, najveći dio masti nalazi se u kožici koja se vrlo lako uklanja, bilo prije ili nakon pripreme.

Pureća i pileća jetrica sadrže velike količine vitamina A. Vitamin A je važan mikronutrijent za stanice kože i za one stanice (leukocite) koje sudjeluju u borbi protiv patogenih bakterija. U jetri peradi ima i toliko važnog vitamina B12, kojeg nalazimo samo u proizvodima koji su nastali od ili uz sudjelovanje životinjskih stanica. Vrlo često se karencija, odnosno nedostatak vitamina B12 uočava kod ekstremnih vegetarijanaca koji ne jedu mliječne proizvode. Masti sadržane u mesu peradi dijelom su nezasićene i ne dovode do porasta vrijednosti lošeg kolesterola u krvi. Najmasnije je meso patki i gusaka, dok je meso pilića i puretine vrlo posno i sadrži samo 2% masti. Dakako, ovo se odnosi na meso bez kože, za koju je najbolje da se ne konzumira. Osim toga, perad može biti i jedan od najvećih nositelja vrlo opasne bakterije salmonele.

Nakon ovog malog istraživanja ispadne da bi bilo najbolje svakako smanjiti unos bilo koje boje mesa.

Vjerujem da mora biti istine i više razloga zašto mnogi stručnjaci savjetuju izbjegavanje crvenog mesa.

Osobno (iako na samu pomisao šunke u kruhu – slinim ) ću pokušati što je više moguće smanjiti unos crvenog mesa, pa eto baš me zanima nakon mjesec dana, hoće li se išta promjeniti.

Ako imate kakva iskustva, podijelite ih s nama.

Suzana Svečnjak