Depresija – bolest svakodnevnice

Prije svega depresija je vrlo ozbiljna bolest, ona je puno više od same potištenosti i bezvoljnosti, mada često smatramo da smo depresivni u trenutku kad se osjećamo kao da se čitav svijet urotio protiv nas.
Potištenost , trenutna tuga i neralosšploženje su najčešća stanja uvjetovana nekim „okidačem“ iz okoline, no to stanje vrlo lako možemo promjeniti u sreću ili što god nam je potrebno da bi se osjećali bolje i zadovljnije.
U takvim trenucima , najlakše doći do promjene stanja je sjetiti se samo koliko smo zapravo dobrih „stvari“ napravili u životu, koliko smo cijenjeni i koliko zapravo kada osvijestimo problem koji nas je doveo u to stanje i nije toliko strašan i grozan.
Ovakav oblik depresije je stanje kroz koje svi kad tad prolazimo na svojem životnom putu i imamo potpuno pravo s vremena na vrijeme se osječat potišteno, bezvrijedno, nezadovljno i nesretno jer to znači da smo sposobno osjećati i dobro i loše, da smo sposobni kanalizirati emocije, a ne ih zadržavat u sebi. No isto tako sami odlučujemo kada je dosta , kada treba okrenuti pogled na sve ono pozitivno zbog čega stvaro i jesmo tu gdje jesmo. Živimo jedan život i imamo pravo na uspone i padove. Nekada je lakše , nekada je teže.
S druge strane po definciji depresija je poremečaj u funkcioniranju mozga.
Uzroci joj mogu biti genetski, uvjetovani okolinom, psihološki ili uvjetvani biokemijskim čimbenicima. Kažu da žene češće obolijevaju od deoresije i da je učestalija zimi.

Opću depresiju – koja je najčešći oblik obilježavaju simptomi poput trajne tuge, nemira i nervoze, osjećaj pesimizma i beznađa, krivnje, bezvrijednosti, bespomoćnosti, gubitak zanimanja i / ili zadovoljstva u nekada dragim aktivnostima.

Gubitak energije, poteškoće s koncentracijom i pamćenjem, zamor, nesanica ili predugo spavanje, razmišljanje o suicidu , u težim slučajevima čak i pokušaj suicida. Uz depresiju često se javlja i anksiozno panični napadaji koji su obilježeni konstantnim osjećajem strraha, lupanja srca, osjećaja da će se nešto strašno desiti, osjećaj nekontroliranja svojeg bivstva.

Osim klasičnog oblika opće depresije puno rijeđi oblik je bipolarna depresija ili manijakalna depresija . obilježavaju je cikličke promjene raspoloženja koje mogu biti od izrazitih vrhunaca do izrazitih padova. Promjene znaju biti dramatične i brze.
U manijakalnoj fazi osoba može biti hiperaktivna, prepuna energije , asocijalnog ponašanja te ukoliko se takva stanja ne liječe može doći do pravog psihotičnog poremečaja.

Depresija zahtijeva konstantan liječnički nadzor i kontroliranje uzimanje medikamenta. Najgore što osoba može napraviti je sama odlučivati kada će prestati uzimati lijekove i /ili koju količinu treba uzeti. Bitno je da svaki puta kada dođete na kontrolu iskreno kažete kako se osječate , a ukoliko psihijatar nije spreman saslušat Vas, promjenite ga.
Osim alopatske medicne postoje razne vrste terapija koju mogu pomoći kod liječenja depresije kao što su razni prirodni lijekovi ( biljni proizvodi, homeopatija, ayurvedski pripravci…) , meditacije, autogeni trening, vježbe disanja.
Kod navedenih terapija vrlo je bitno da osoba koristi ono što mu najviše odgovora , a ne ono što je nekome drugome pomoglo, jer svi smo mi različiti i svi drugačije reagiramo na određene „pripravke“ i terapije.
Bitno je slušat svoje tijelo, svoj duh, osvijestiti sebe, svoj smisao i svoju želju za boljitkom.
Postoje razne vrste biljaka koje su pokazale vrlo dobre rezultate.

Jedna od njih je Sladič ( Glycyrrhiza glabra ) . Biljka koja u sebi ima najviše antidepresivnih supstanci. Može je se pronaći u prirodi ili kupiti pripravak u biljnoj ljekarni. Malo ove biljke se dodaje u čaj, preporučena količina je do 3 šalice dnevno. Kao i sa drugim lijekovima i biljnim pripravcima niti sa sladićem nije dobro pretjerivat.

Osim sladića, za liječenje depresije je jako dobar i Kantarion; pljuskavica ( Hypercum perforatum ).
Hipercinom , jedan od aktivnih sastojaka ove biljke djeluje na značajno poboljšanje stanja kod zabrinutosti , depresije i osječaja depresije. Hipercin je snažniji antidepresiv od nekih farmaceutskih lijekova te proizvodi manje nuspojava. Također utječe na mirniji san. Ako želie iskušati , napravite čaj tako da 1-2 žličice osušene biljke dodate u šalicu uzavrele vode i pustite da odstoji desetak minuta. Najbolje djeluje ako se uzima 1-2 šalice dnevno tijekom par tjedana.

Osim Sladića i Kantariona vrlo dobar učinak na liječenje depresije ima i đumbir ( Zingeber officinale ) , Tušt ( Portulaca oleareacea ) , ružmarin ( Rosmarinus officinalis ) – kao eterično ulje ; te sibirski ginseng ( Eleutherococcus senticus )
Nutricionisti savjetuju uzimanje nekih vrsta B vitamina – folata i vitamina B6 I B12, kako bi se količina neurotransmitera održala na visokoj razini.
dobro izvori folata su :
šparoge, špinat, prokulice i brokula. Najveće količine vitamina B5 možemo pronaći i u cvjetači, potočarki, špinatu, bananama, crvenom luku, prokulicama, bundevi, kelju, korabici, brokuli, grašku i rotkvicama.
Dobro bi bilo dodati prehrani i namirnice koje su bogate fenilalaninom ( sjemenke suncokreta, crni grah i soja)
Jedan od jeftinijih a vrlo učinkovitih čajeva je čaj od matičnjaka ((Melissa officinalis ) kojeg se može naći u skoro svakom dobro opremljenom dućanu i u vrećicama i u listićima. Čaj je vrlo ukusan i djelotvoran. može se piti 2-3 puta dnevno.
Osim matičnjaka , dobro je povećati unos zelenog čaja. Ispijanje nekoliko šalica zelenog čaja kroz dan može smanjiti izglede za pojavu simptoma depresije kao i posljedice stresa.
Neka istraživanja dokazuju da je zelena salata također vrlo učinkoviti prirodan lijek protiv lošeg raspoloženja i potištenosti, najbolja kombinacija je približno jednaka količina zelene salate štira , tušta i potočarke, sve to pomiješajte i ukrasite sa malo timijana jer sadrže velike količine antidepresivnog minerala litija, te začinite po ukusu maslinovim uljem i jabučnim octom.
Bilo bi dobro izbjegavati kavu, alkohol, pušenje, masnu i slatku hranu te namirnice pripravljene u salamuri. Lijekovi koji mogu pojačat simptome depresije su : lijekovi protiv prehlade i peludne groznice, amfetamini, narkotici , triptofan i tirozin,

U svakom slučaju na svakodnevni jelovnik bi trebalo uvrstiti riblje ulje, biljne bjelančevine, plavu ribu, orahe, smeđu rižu, kvasac, kupus i drugu hranu obogaćenu vitaminima B. uz sve navedeno dobro je i jesti hranu bogatu vitaminima A i D, folnom kiselinom te mineralima ( posebno magnezij, cink, kalcij ) . potrebno je uvrstiti u prehranu što više sirovog voća ( avokada, papaja, marelice, banane, kivi, naranče… )
Pobrinite se za sebe, imate izbor.. budite sretni s malim stvarima, mislite na sebe pomozite sebi. Sve je moguće ako vjerujemo u to.