Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.

U Galeriji Klovićevi dvori u četvrtak, 09. veljače, otvara se izložba „Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.“, koja će po prvi put istodobno predstaviti djela zagrebačkih i bečkih protagonista secesije na području slikarstva, skulpture i arhitekture. Za sve koji ne žele propustiti rijedak susret s remek-djelima umjetnosti na prijelazu stoljeća Beča i Zagreba, ovo je rijetka prilika za neposredan doživljaj djela najpoznatijeg slikara austrijske secesije i jednog od najvećih umjetnika 19. i 20. stoljeća, Gustava Klimta. Zagrebačka će publika imati ekskluzivnu priliku doživjeti što se krije ispod površine naslikanog u tajnovitom svijetu umjetnikove duše, strepnji i radosti, sjete i melankolije čovjeka u osvitu suvremenog doba.

Gustav Klimt, Prijateljice (sestre)

Izložba „Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.“ nastala je u suradnji zagrebačke Galerije Klovićevi dvori te poznate bečke galerije Belvedere, a neke od umjetnina posuđene su iz privatnih zbirki diljem svijeta koje se iznimno rijetko izlažu u javnosti. Inače, najveća zbirka djela Gustava Klimta danas se čuva u galeriji Belvedere, a upravo je Klimt bio začetnik ideje o osnivanju Moderne galerije u Beču iz koje se kasnije razvio muzej Belvedere.

U politički prevrtljivom razdoblju vladavine cara Franje Josipa I. i u vrijeme nastanka Freudove teorije psihoanalize, umjetnost je imala ogroman utjecaj u društvu, a buđenje proljeća označila su brojna umjetnička djela zagrebačkih i bečkih umjentika. Na izložbi će se tako moći usporediti djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Karla Molla s djelima Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana, Ivana Meštrovića i mnogih drugih. Među umjetninama iz Beča naći će se slike “Prijateljice (Sestre)”, “Žena na crvenoj pozadini” te crteži za “Beethovenov friz” Gustava Klimta, potom “Borik zimi” i “Alegorijska figura/Mladić Goethe s raširenim rukama” Kolomana Mosera, reljefi Georga Klimta, brata Gustava Klimta, dva naslonjača s potpisom Josepha Hoffmana te stol koji je oblikovao Adolf Loos i brojne druge umjetnine. Među umjetninama hrvatskih autora je prizor s tri kupačice Vlaha Bukovca iz 1903. godine, koja se nalazi u bečkom Belvedereu i naša će je publika prvi put imati prilike vidjeti te skulptura “Majčina briga” Ivana Meštrovića, smještena u Muzeju lijepih umjetnosti u Budimpešti, pred domaćom publikom izložena nakon cijelog jednog stoljeća. Iz Bečkog Belvederea će biti izložena i “Madame Wittgenstein” Ivana Meštrovića, supruge Karla Wittgensteina, mecene našeg umjetnika.

Vlaho Bukovac, Sredina ljeta, 1903.

Teme o smislu čovjekova postojanja, kavane kao novi forumi razmjena ideja i tema žene kao ultimativnog motiva samo su dio ovog razdoblja i dio podudarnosti dviju kultura, domaće i austro-ugarske. Kako je Klimtova muza Alma Mahler usporediva s miljenicom zagrebačke publike Ljerkom Šram? Na koji je način Beč doživio Dalmatinac Vlaho Bukovac? Što je pridonijelo velikom uspjehu Ivana Meštrovića te kako su njegove skulpture nastale u Beču odražavale jednake tjeskobe razdoblja kao i Klimtove slike?

Izložba će pokazati snažne veze i do sad neprimjetne podudarnosti zagrebačkih i bečkih umjetnika, razriješit će dileme međusobnih utjecaja te kao što to i priliči velikim projektima poput ovog, ukazati na vrijednosti hrvatske likovne baštine u kontekstu europske kulture.

Robert Auer, Portret gospođe A. (Leopoldina Schmidt-Auer)