Znate li se nositi s verbalnim ubojicama?

Ono što verbalni napadači obično pokušavaju jest dokazati kako mogu zadobiti i zadržati vašu potpunu pozornost, čak i ako ste imali druge planove u to vrijeme. Mogu također imati dodatne ciljeve, ali glavna stvar koju žele je vaša pažnja s emocionalnim nabojem koja dolazi u skladu s tim. Ako ta pažnja dolazi u obliku uzvraćanja udaraca to je u redu, napadač će biti oduševljen.

Postoje dva cilja u verbalnoj samoobrani:

Biti sposoban učinkovito prevenirati verbalno nasilje.
Biti sposoban učinkovito se nositi s verbalnim zlostavljanjem bez povreda s obje strane.

Razlikujemo 3 temeljna principa verbalne samoobrane:

Prvi princip:
Prepoznati trenutak kada ste napadnuti

Verbalno zlostavljanje je 93 posto u načinu na koji su izgovorene te riječi, a 3 posto u onom što je rečeno!

Možete pomisliti da bi bilo lakše prepoznati verbalno zlostavljanje jer zlostavljač koristi otvorene i izravne riječi koje vrijeđaju, no to je pogrešno iz tri razloga:

Mnogi ljudi koji tako napadaju suzdržavaju se od fizičkog napada, no pritom emocionalno ispucavaju agresiju.
Često se koriste nepristojne i “uvredljive” riječi prijateljskim tonom.
Većina verbalnih napadača oprezno bira riječi koje će im ostaviti kasnije prostora da kasnije kažu „ali sve što sam rekao je…“, nakon čega slijede iste riječi koje je izgovorio posve drugačijim pomirljivim tonom.

Drugi princip:
Prepoznati s kojom vrstom napadača se suočavateAko se nađete u fizičkom obračunu, automatski skenirate i sažmete sve informacije vezane za vašeg suparnika. Prosudite ga na temelju njegovih motiva, ciljeva i njegove snage, a upravo isto morate primijeniti s verbalnim suparnikom. Postavite si ova pitanja:

Koliko je snažna i vješta osoba koja me napada?
Zašto se taj napad događa? Koji je pravi razlog napada?
Koji je cilj tog napada? Što napadač pokušava postići?

Treći princip:
Znati kako oblikovati obranu da bude u skladu s napadom

Ovo je najteži princip od svih. Ništa nije teže nego učiti nešto drugačije od onoga što smo navikli. Vaš prirodni nagon kada netko koristi prema vama agresivni rječnik je da odgovarate kontranapadom, molbom, debatiranjem ili povlačenjem, zavisno o situaciji i naravno vašem osobnom stilu jezičnog ponašanja.

Ono što možete primijeniti je nekoliko koraka verbalne samoobrane:

Uspostavite i održite sigurnu distancu. Aktivirajte slušanje i suosjećanje. Budite ljubazni, ali distancirani.
Provjerite sve što je rečeno radi istinitosti. Zaštite se i zapamtite glavnu razliku između manipulacije i motivacije. Manipulacijom se izmišlja dodatni razlog zašto se želi da netko učini nešto (najčešće vi) i uvjerava se u njegovu ispravnost, a kod motivacije se iskreno traže želje, potrebe i čežnje i radi sa na tome kako bi se našlo rješenje vaših potreba i potreba druge strane.
Nikada nemojte vjerovati napadaču, pogotovo njegovim dobrim namjerama. Što manje informacija pružate i još manje vjerujete, imate veće šanse izbjeći da postanete žrtvom.
Koristite šutnju kao oružje. Mnogi ljudi se osjećaju neugodno s tišinom i pokušavaju ju ispuniti pitanjem ili komentarom, a to može biti snažan motivator napadaču da vas tretira na drugačiji način.
Odvratite napad. Držite emocionalnu distancu. Ignorirajte negativne kritike i nemojte dopustiti napadaču da povrijedi vaše samopoštovanje ili vas emocionalno ucjenjuje. Kako biste izbjegli zamke, tražite dodatno pojašnjenje zadataka ili izjava koje vas mogu uvaliti u nevolje. Očekujte optužbe i budite spremni na njih. Odvratite optužbe koristeći pravilne riječi, a umjesto da kažete da vam je žao, dajte druge korisne odgovore na emocionalnu ucjenu kao npr: “mogu razumjeti zašto ti to vidiš na taj način“, a ako se i nakon toga izazove emocionalna lavina, mirno kažite da ćete o tome razgovarati kada se smiri.
Budite indirektni i pozitivni dok održavate sigurnu distancu. Budite indirektni, minimalizirajte nametanje, umnožite osobne odgovornosti tako da umjesto “ja” sam odgovoran, koristite “mi” smo odgovorni.
Pazite koje pridjeve koristite za opisivanje razmišljanja/ponašanja/situacije koje kritizirate. Izbjegavajte sarkazam, iskomunicirajte pitanja ili prijedloge za rješenje, koncentrirajte se na moguća rješenja. Također, nemojte generalizirati ili uveličavati problem.
Govorite barem dva puta sporije od normalnog govora. Svaki put kada želite nešto reći, provjerite jeste li ljuti ili uzbuđeni? Nikada nemojte imati razgovor u takvom stanju tog trenutka. Razgovarajte smo kada ste smireni.
Kontrolirajte svoju ljutnju. Dišite, zadržite svoju mirnoću i pustite da prvo druga strana izbaci “karte”.
Naučite slušati između redaka i analizirajte stvarno značenje izgovorenih riječi. To je najbolje riješiti kada ste oboje smireni i tada razgovorom probate saznati jeste li pogodili pravo značenje. Ako niste otvoreno ih zatražite od suparnika

Boris Blažinić je profesor psihologije i sudski vještak, predavač, HR konzultant / trener za razvoj ljudskih potencijala i povećanje osobne i organizacijske učinkovitosti.